TIJELO LJUBAVI

U našem Vjerovanju nemamo članak kojim ispovijedamo vjeru u Euharistiju. Zato imamo jednu svetkovinu, Tijelovo, kojom ispovijedamo cjelovitu vjeru u Kristovu realnu (stvarnu) prisutnost u Hostiji i u svo bogatstvo koje sadrži sakrament Pričesti ili Euharistije. Krist je stvarno, bitno, potpuno i trajno prisutan u Hostiji. Moramo još dodati: živo. On je živ. Djelatan. Nije prisutan na način neke mrtve stvari. Hostija nije mrtva stvar. Krist je živ. On je Osoba. Prisutan je uvijek ako Osoba. Živa Osoba. Po Hostiji ulazi u naš osobni život i povezuje nas kao osobe. Tko blaguje Njegovo Tijelo i pije Njegovu Krv, taj ima Njegov život u sebi. Živi u osobnom odnosu s Njim i peko Njega u osobnom odnosu s Ocem i Duhom Svetim i sa svom braćom i sestrama koji žive s Kristom. Krist od svih nas stvara jedno Tijelo. Svoje uskrsno Tijelo. Postupak je dug, bolan i divan (divno otajstvo).

Opširnije:TIJELO LJUBAVI

DOBRI RAZBOJNIK!

Kako je desni razbojnik uspio u Nazarećaninu prepoznati Mesiju i Boga? Prvo i prvo, to mu je objavio Otac i Duh Sveti. Bez Oca nije moguće prići Isusu, a bez Duha Svetoga nije moguće Krista zazvati Kraljem, Gospodinom. Sve je od Oca. Sve čini Duh Sveti. I Krist. Krist ga je privukao. Prije svoga uzdignuća (uzdignuta poniznost) je rekao da će sve privući k Sebi kad bude uzdignut sa zemlje. Desni je razbojnik prvi kojeg je privukao. Nakon njega dolazi niz privučenih razbojnika, sve do mene i tebe, i do zadnjeg razbojnika koji će bludjeti po ovoj zemlji. Desni se razbojnik još zove i dobri razbojnik. To je naslov za sve ljude koji su izvučeni iz ralja đavolskih. Po sebi su razbojnici, a po milosti su dobri.

Opširnije:DOBRI RAZBOJNIK!

ZAŠTO BOG DOPUŠTA ZLO?

(OMNIA IN BONUM)

Naš slavni Dalmatinac Jeronim poznat je po svojoj izjavi: „Nepoznavanje Pisma jest nepoznavanje Krista.“ Augustin je rekao da nije moguće ljubiti onoga koga ne poznaješ. A samo nam Pismo kaže da je poznavanje (heb. jada) sjedinjenje, tj. poznavanje na najvišem stupnju jest sama ljubav. Poznavati Krista jest život vječni. A život vječni jest ljubiti, ljubiti Boga i braću. Znanje je kao zrno gorušice koje raste i na njemu se gnijezde ptice nebeske. Ignacije Antiohijski kaže: „Početak je vjera, a kraj je ljubav.“ Počinje se sa znanjem, a završava s ljubavlju.

Opširnije:ZAŠTO BOG DOPUŠTA ZLO?

SABRANOST SRCA

Kršćani poznaju tri izraza molitve: usmena molitva, razmatranje i kontemplacija. Zajedničko im je obilježje: sabranost srca. Savršeni obrazac usmene molitve je Očenaš. Kontemplativnu molitvu sveta Terezija Avilska definira kao prisan prijateljski odnos „u kojem se često zadržava nasamo s Onim za koga znamo da nas ljubi“. Po Kompendiju Katekizma Katoličke Crkve razmatranje je „molitveno razmišljanje koje polazi ponajprije od Božje riječi u Svetom pismu“ .

Od ovog molitvenog trolista, u kojem je najlakše postići sabranost srca? Usmena molitva, često ponavljanje Očenaša i Zdravomarija, lako klizne u brbljanje. Usne se odvoje od uma i srca i po navici ponavljaju puke riječi, a mašta leti na sve strane. Kompendij kaže kako usmena molitva „unutarnjoj molitvi srca pridružuje i tijelo“. Nažalost, često se događa da tijelo moli dok se unutarnja molitva ugasi. To je kao da se auto nastavlja kretati i kad se motor ugasi. To nije dobro, ali moderni kršćanin, s ubrzanim tijelom i usporenim duhom, često prazno (nesabrano) usmeno moli. Pa, kako „ispuniti“ ispražnjenu usmenu molitvu? Mora nam pomoći drugi izraz molitve, a to je razmatranje.

Opširnije:SABRANOST SRCA

ŠUTNJA O BOGU I BOŽJA ŠUTNJA

U svom božićnom obraćanju kardinalima i drugim službenicima rimske kurije, papa Benedikt XVI. izrekao je nekoliko važnih komentara o protekloj godini i nakanama njegovih proteklih putovanja i govora. Papa temeljno želi probuditi u svijetu govor o Bogu. Znanstveni krugovi, političari i kreatori medijskog komuniciranja, prema Papi, imaju ogroman problem, čak i tjeskobu, pred izazovom govora o Bogu. Sva ta tri kruga, a to su krugovi koji vode svijet i njime upravljaju, postala su toliko zatvorena u svoj planet da više ne nalaze nikakvog načina da se otvore Božjem govoru i omoguće drugima da im posreduju govor o Bogu. Tako se čovječanstvo u cjelini nalazi u tjeskobi, gledajući s jedne strane nedostatnost svega onoga što je postignuto i nemogućnost da se u ovoj putanji postigne ono za čim se najdublje teži: potpuna i neprekidna sreća.

Opširnije:ŠUTNJA O BOGU I BOŽJA ŠUTNJA

Zapisnici sa sjednica VK Neslanovac

...a opet, ne možemo mi toliko griješiti koliko nam Bog može oprostiti. To je ljepota katoličke vjere.

Nino Raspudić