Prema arheološkim nalazima, pretpostavlja se da je vatra ljudima bila poznata prije približno 300 000 godina. U početku su se ljudi služili vatrom koja bi nastala prirodno (udarom groma, iz vulkana, spontanim trenjem ili sunčevom toplinom koja bi potpalila šume), a poslije su je pravili i sami stvaranjem trenja ili pomoću iskri.

Vatra je veoma opasna te u našim krajevima gdje prevladavaju visoke temperature, vatra je česta pojava. Najvažnije je znati kako postupiti u slučaju nastanka vatre:

1. Ne paničariti
2. Dobro proučite ovaj članak ...

Tri stvari istovremeno moraju biti prisutne da bi došlo do stvaranje vatre:

VATRA - Dovoljno kisika za održavanje ... Dovoljno topline kako bi dosegla temperaturu paljenja ... Nešto gorivo/zapaljivo da nastane rezultat vatre.

Dobro je znati!!!

Vatra podrazumijeva "kontrolirano gorenje", a požar svako "nekontrolirano gorenje" u kojem su ugroženi životi i nastaje materijalna šteta.

TVARI dijelimo na:

• NEGORIVE – Vapno (koristimo za izradu peći,cestogradnji ...) / Teflon (koristimo za izradu tava i lonaca za kuhanje) / Kvarc ...itd.
• GORIVE – Vuna / PVC (od čega su napravljena naša kućna vrata) / Metan(plin koji se koristi u autima) / Benzin / Drvo / Ugljen(koristimo u roštilju i za kamin) / Magnezij / Acetilen(nalazi se u acetonu, laku za kosu i mnogi drugim lakovima)...itd.

Kako bi ugasili vatru koristimo razna sredstva za gašenje, a razlikujemo:

• Glavna – voda
• Specijalna – pjena, ugljik-dioksid, haloni i prah
• Pomoćna – pokrivači, pijesak i ostalo

Cilj sredstva za gašenje požara je da oduzmu toplinu tako što hlade tvar koja gori, da stvore atmosferu koja sprječava pristup zraku oko gorive tvari, da gorivo tvar te njenu okolinu učine nezapaljivom.

GDJE ŠTO PRIMIJENITI?

• Drvo, papir, slama, plastika, tekstil, ugljen traže gašenje pomoću: Vode, praha, pjene, halona, pijeska
• Tekućine kao što su benzin, ulje, mast, lakovi, vosak, smole, katran traže gašenje pomoću: Pjene, praha, halona, CO2 i vode
• Plinovi i tekućine kao što su metan, acetilen, automobilske plinove(propan i butan) traže gašenje pomoću: Praha i halona
• Metali kao što su aluminij, magnezij, natrij, kalij traže gašenje pomoću: Praha i pijeska (nema vode jer su ovo praškaste tvari pa u doticaju s vodom mogu izazvati eksploziju)

VODA – njen glavni učinak je ohlađivanje.

Nedostaci vode za gašenje vatre su:

• Nije djelotvorna pri gašenju tekućine s temperaturom gorenja manjom od 80°
• Postoji velike mogućnosti smrzavanja vode pri gašenju na temperaturi ZRAKA manjem od 0°
• Postoji velika mogućnost eksplozije ako gasimo praškaste tvari pomoću vode. Zbog ovoga se preporučuje da praškaste tvari gasimo pomoću praha ili pijeska.
• Ne smije se gasiti električne instalacije pomoću vode
• Veliki pritisak od mlaza vode može naštetiti objektima čak do mjere urušavanja.

PJENA – njen glavni učinak je ugušivanje lako zapaljive tekućine te sprječava izlazak plinova i hladi površinu koja gori.
Pjena u vatrogasnim aparatima se dobiva miješanjem zraka i vode u kojoj je otopljeno pjenilo (emulgator)

Zanimljiv podatak!!!

Omjer u vatrogasnim aparatima:

• Voda (91% ili više
• Pjenilo (2-9%)
• Zrak

CO2 – je nezapaljiv plin koji je teži od zraka, bez boje i mirisa.

CO2 plin ne gori te hladi mjesto požara, on uklanja element kisika iz trokuta vatre. Bez kisika nema vatre. Njegov glavni učinak je ugušivanje.

PRAH – je specijalno sredstvo za gašenje požara lakih metala. Vrlo je učinkovit te se često zamjenjuje pojmom "suho sredstvo"

Vatra pri boravku u prirodi

Uz zaklon i vodu vatra spada u tri najvažnije stvari tijekom boravka u prirodi.
Služi kao izvrstan izvor topline, za prokuhavanjem vode kako bi mogli istu dezinficirati da bude sigurna za piće, dobar izvor svjetlosti, čuva nas od opasnih životinja time što ih drži podalje od ložišta, služi kao dobra signalizacija za pomoć ako netko traga za nama.

Osim što je korisna, vatra može biti i izuzetno opasna. S vatrom treba postupati oprezno, poduzeti sve potrebne mjere sigurnosti. Ona se nikad ne ostavlja bez nadzora, pri ruci trebamo imati sredstvo za gašenje vatre i napraviti sigurnu podlogu za vatru, a ako napuštamo mjesto ložišta moramo se apsolutno uvjeriti da je i najmanja žar ugašena.

LOŽIŠTE

Najbolje je izabrati mjesto gdje možemo naći dovoljno materijala za potpalu.

Pravilo je da uvijek moramo sakupiti više od onoga što mislimo da je dovoljno.

Za početak treba sakupiti sitne grančice koje su suhe, a kasnije idu deblji materijali za održavanje žarišta. Zapamtimo - rascijepano drvo bolje gori nego cijelo drvo s korom, osobito u vlažnim uvjetima.

Podloga na kojoj palimo vatru treba biti očišćena od lišća i grančica te zemlja biti suha. Mjesto na koje ćemo ložiti trebamo ograditi kamenjem ili debelim granama.

Zatim, na očišćenoj podlozi stavljamo fini materijal (poput suhe trave, lišće, sitnog grmlja, piljevine ili suhe kore) koji će odmah hvatati plamen. Brezina kora je jedan od najboljih materijala za ovu namjenu.

Potom na taj fini materijal slažemo manje grančice u obliku indijskog šatora, imajući na umu da ostavimo na jednom dijelu pristup finom materijalu kako bih mogli potpaliti. Također, dok slažemo materijal za ložište, moramo imati na umu da vatri treba dovoljno zraka jer trokut vatre se sastoji od: Zraka, topline i gorive tvari.

Nakon što smo potpalili vatru, stavljamo deblje grane kako bih održali vatru gorivom.Korisna pomagala koja je preporučljivo imati sa sobom su: heppo kocke, kemijska sredstva za dugo gorenje te guma. Guma ne samo da dugo gore već je odlična pri zaštiti od zmija jer njen miris tjera zmije dalje od mjesta paljenja.

Izazivanje vatre pomoću iskre

Da bi dobili vatru nužno nam je napraviti "gnijezdo" na koje bacamo dobivenu iskru ili žar. Gnijezdo treba napraviti tako da su izvana grančice, sijeno, brezova kora ili slično, a unutra što finiji materijal koji treba biti suh (trava,suhi materijal iz drugih biljki, vata, materijal iz užeta, pamuk i slično)

Iskru možemo dobiti tako što stružemo dva metala. Metal i metal, Metal i čelik...i slično.

Također, iskru možemo dobiti pomoću trenja između kamena i metala. Iskru dobivamo pomoću metala kojeg udaramo od oštar rub kamena.

Dobivanje vatre pomoću sunčeve svjetlosti

Ova metoda nije uvijek pouzdana (ako puše vjetar, ako je oblačno, nema sunca i slično). Sunčevu svjetlost koncentriramo u žarku malu točku u gnijezdo pomoću povećala ili leće iz fotoaparata.